Uko wahagera

Inzitizi z’Umunyemari Rujugiro mu Bujurire


Mu Bujurire, mu rubanza rwa Rujugiro n’Umuseso, umunyemari Rujugiro yazanye inzitizi. Urukiko rwisumbuye rwa Nyarugenge mu Mujyi wa Kigali, mu bujurire, rwatangiye kuburanisha urubanza ruhanganishije abanyamakuru b’Umuseso n’Umunyemari Tribert Ayabatwa Rujugiro. Uwunganira uwo munyemari, yasabye ko ikirego cyabo cy’indishyi cyatandukanywa n’ikirego cy’ubushinjacyaha. Urukiko ruzabifataho umwanzuro ku ya 10 z’ukwezi kwa 3 mu mwaka wa 2010.

Me Zitoni Pierre Claver wunganira Rujugiro, asaba urukiko gutandukanya ibirego yavuze ko ibimenyetso byabo n’ubwo bihari, uwagombaga kubibashyikiriza atabonetse.

Me Niyomugabo Christophe, wunganira abanyamakuru b’Umuseso baregwa, aribo Gasana Didas na Charles Kabonero, yabwiye urukiko ko niba nta bimenyetso bafite bakanabyiyemerera, bakwiye kwemera gutsindwa . Yibajije icyo indishyi bahawe mu rw’ibanze zashingiyeho, mu gihe nta bimenyetso bafite.

Abanyamakuru b’Umuseso baregwa ibyaha byo gusebanya, ibitutsi no gutangaza inyandiko mpimbano. Ni mu nkuru yasohotse mu kinyamakuru Umuseso Numero 283 mu kwezi kwa 6 mu mwaka wa 2007. Umuseso uragira uti’ Umunyemari Rujugiro yatorotse ubutabera nyuma yo gufungwa , araregwa ibyaha 57, n’imitungo ye yarafatiriwe ». Ibyo byaha bamwanditseko yabikoreye muri Afrika y’Epfo.

Mu kwezi kwa 2 mu mwaka wa 2008, mu rwego rwa mbere abanyamakuru babiri b’Umuseso baregwa, bari bakatiwe igihano cy’umwaka gisubitswe mu gihe cy’imyaka ibiri. Banategekwa gutanga indishyi ya miliyoni imwe mu gihe Rujugiro yabasabaga miliyoni hafi ijana z’u Rwanda.

Nyuma y’iyo nkuru yasohotse mu kinyamakuru Umuseso, umunyemari Rujugiro yaje gutabwa muri yombi mu kwezi kwa 10 mu mwaka wa 2008, i Londre mu Bwongereza, bisabwe n’ubushinjacyaha bw’Afrika y’Epfo . Rujugiro yaje kurekurwa by’agateganyo, yiyemeje kuzishyura akayabo ka miliyoni 57 z’ama rand yari yararigishije muri Afrika y’Epfo, akwepa imisoro ku bikorwa by’ubucuruzi yahakoreraga. Umuseso nawo niko wari wabyanditse mbere.


XS
SM
MD
LG